U cilju "rasprostranjenja i proljepšavanja" grada Zagreba sajmište se s Harmice premješta se na "Novi terg" (kako se tada zvao Zrinjevac). 1865. godine, a klaonica iz Puževe ulice premješta se na istočni dio grada - u Bauerovu ulicu.

U novom urbanističkom planu iz 1888. godine ("Druga regulatorna osnova") u plan grada unesena je i Matičina ulica, koja sa Zrinjevca vodi u Petrinjsku ulicu.

Unatoč ucrtavanju Matičine ulice u plan grada, današnja Mrazovićeva ulica i dalje, čak i nakon izgradnje crkve i samostana, ostaje puteljak (prilaz ili prolaz) koji je spajao Palmotićevu s Petrinjskom ulicom.

Kasnija izgradnja ove ulice, planirane tako da ne dolazi na frontu Bazilike i ne ostavlja prostora ispred crkve, koji je arh. Holjac predvidio za okupljanje većeg broja vjernika i "promenadu", značajno je umanjila vizuru i ljepotu ovog dijela grada. Ne samo da je nestala vizualna, već je nestala i stvarna je povezanost Zrinjevca s Bazilikom.

To je zasigurno posljedica dugogodišnjeg nastojanja masona, liberala i pravaša da onemoguće ponovni dolazak Isusovaca, a što im nije pošlo za rukom. Na takav način htjeli su umanjiti značaj isusovačkog kompleksa,