Herman Bollé, graditelj, projektant i konzervator, rođen je 18. svibnja 1845. u Kölnu. U Hrvatsku, to jest u Zagreb, dolazi 1879. na poziv Strossmayera i Kršnjivija nakon njihovog susreta u Italiji. U Zagrebu ostaje 30 godina tj. do kraja života (1926.g.).

Učenik je Franza Schmidta u Beču. S obzirom na visoku stručnost i ogromno povjerenje vodećih osoba u Hrvatskoj umjetnosti, Bollé je preuzeo gotovo vodeću ulogu u svim značajnim pitanjima u okviru umjetnosti. Kao konzervator i graditelj, bio je pristaša "čistoga stila" i specijalizirao se u gotizaciji povijesnih spomenika. Dio kritičara umjetnosti smatra da je upravo s obzirom na ovu činjenicu oštetio mnoge vrijedne spomeničke cijeline. To dakako ne osporava činjenicu da je za sobom ostavio mnoge vrijedne objekte i konzervatorske radove. Kao projektant Bollé je eklektik, a u projektima vrlo kvalitetno primjenjuje elemente gotike i njemačke renesanse.

Gradio je katedralu u Đakovu, palaču Jugoslavenske akademije u Zagrebu, arkade na Mirogoju, Muzej za umjetnost i obrt, dvije kanoničke kurije u Zgrebu i dr. Kao konzervator obavio je zahvate restauracije na crkvi sv. Marka u Zagrebu, sakralnim objektima u Mariji Bistrici, Iloku i drugdje, a zahvat restauracije na zagrebačkoj katedrali zasigurno je jedan og njegovih naj značajnih konzervatorskih zahvata.

Osnovao je Obrtnu školu u Zagrebu i bio njezin prvi ravnatelj (1882.-1914.), te Muzej za umjetnost i obrt (1890.-1902.). Kao pedagog obrazovao je i odgojio mnoge vrsne majstore, graditelje i umjetnike.