Zagrebački nadbiskup JURAJ POSILOVIĆ

 
Rođen je 24. travnja 1834. godine u Ivanić-Gradu u obrtničkoj obitelji (otac čižmar) s devetero djece. Pučku školu završio u rodnom Ivaniću, nakon čega nastavlja školovanje za krojača u Zagrebu. Započeto školovanje za krojača mora prekinuti zbog promjena prilika u Hrvatskoj, koje su posljedica ožujske revolucije u Beču i vraća se u Ivanić-Grad. Uz pomoć župnika odlazi 1849. u sjemenište u Zagrebu i započinje školovanje za svećenika. Osobno nadbiskup Haulik pomaže mu oko nastavka studija teologije na zavodu Pazamaneum u Beču. 1858. zaređen je za svećenika a 1861. stječe doktorat iz područja biblijskih znanosti i crkvenog prava. Pri povratku u Zagreb imenovan je profesorom povijesti Novog zavjeta i Kanonskog prava, te nadstojnikom sjemeništa.Godine 1868. imenovan je bilježnikom Društva sv. Jeronima i redovitim profesorom na Bogoslovnom fakultetu , a 1976. imenovan je senjsko-modruškim biskupom te tako postaje i virilni član Sabora.

Zagrebačkim nadbiskupom imenovan je 1894. čemu se obradovala hrvatska javnost te mu priređuju svečan doček u Zagrebu. Zalagao se za svekoliku obnovu (duhovnu, kulturnu i gospodarsku) pa je tako mnogim novčanim prilozima podupirao razvoj i djelovanje mnogih društava. Obnavlja sjemeništa i sirotišta u Senju, Zagrebu i Požegi. U njegovo je vrijeme završena i obnova katedrale uništene potresom 1880., koja je sada dobila dva vrlo lijepa i visoka gotička tornja.

Pod njegovim pokroviteljstvom , a u skladu sa socijalnom enciklikom pape Lava XIII (Rerum novarum) osniva se Hrvatska samostalna radnička stranka (HSRS) i pokrenuto je njezino glasilo "Glas naroda". 1900. god. u Zagrebu se organizira Prvi hrvatski katolički kongres i to pod njegovim pokroviteljstvom, te uz njegovu financijsku pomoć. Osnovni cilj ovog kongresa bio je ujedinjenje svih vjernika, odnosno katoličkih slojeva te njihovo veće uključivanje u sve pore javnoga života. 1902. pokreće katolički dnevnik "Hrvatstvo", pruža financijsku pomoć mnogim listovima i časopisima, a 1908. osniva Katoličko tiskovno društvo.

Unatoč protivljenjima Sabora i dijela liberalne javnosti (sklone masonstvu) Posilović odlučuje ponovo dovesti Isusovce u Zagreb i tu ih udomiti. S tom namjerom pridodaje Haulikovoj zakladi više od 60 000 kruna, što je tada bilo dostatno za otkup zemljišta u Palmotićevoj ulici te gradnju crkve i samostana. Zagrebački nadbiskup bio je do 1914.