Ivan (Joannes) Pliverić rođen je 05. 09. 1844. u Novoj Gradiški gdje završava pučku školu. Niže razrede gimnazije završava u Požegi, a više i teologiju u Zagrebu. Kratko virjeme je bio kapelan u Varaždinu jer je iste godine imenovan kancelistom duhovnog stola u Zagrebu. 1869. imenovan je bilježnikom a 25. 12. 1870. postaje prebenderom prvostolne crkve. Obavljao je mnoge vrlo značajne poslove pa je tako bio (1872.-1844.) obrednik prvostolne crkve, (1870.) arhivar duhovnog stola, (1877.) tajnik duhovnog stola, (1880.) postaje počasni predsjednik duhovnog stola, (1888.) izvjestitelj, (1882.-1893.) dekan preb. sabora, (1890.) imenovan je ravnateljem nadbiskupske pisarne, kada postaje i docent na sveučilištu za naputak sastavljanja zvaničnih spisa.

Bio je i apostolski komornik te je odlikovan križem pro Ecclesia et Pontifice. 17. 12. 1896. je imenovan, a 31. 12. postavljen za 1136. zagr. kanonika. 02. 06. 1906. postaje dubički arhiđakon. Kasnije je imenovan predsjenikom povjerenstva za umirovljenje svećenika, te opatom b.d. Marije de Bela Stena.

Gotovo 43 godine proveo je u različitim službama i poslovima u nadbiskupskoj pisarni, na kojim poslovima je ostavio izuzetno značajan trag. Posljednji njegov vrlo veliki angažman bio je na igradnji isusovačke crkve i samostana u Palmotićevoj ulici, te svečeničkoga doma o čemu govori Katolički list broj 345 . iz 1910. godine. Bio je uživatelj kurije broj 7. u Zagrebu, premda u istoj nije stanovao od 1891. godine jer je bila izdana u zakup. Samostalno je živio u nadbiskupskom dvoru gdje i umire 20. 10. 1910.