Zagrebački nadbiskup i kardinal Juraj de Varallya Haulik

Rođen je 1788. u Trnavi (Slovačka), a umro je 1869. u Zagrebu. Na mjesto zagrebačkog biskupa postavljen je 1837. Istovremeno s obavljanjem te dužnosti Haulik obnosi i dužnost banskog namjesnika. Dužnost banskog namjesnika obnosio je dva puta. Prvi putm od 1840. do 1842 (za bolesti F. Vlašića kao njegov zastupnik i poslije njegove smrti), a drugi put od 1845 do 1848. godine.

Premda je pripadao visokom crkvenom i društvenom sloju, Haulik je po uvjernju bio narodnjak. Uvelike je pomagao narodnjački pokret i pomago osnivanje narodnih ustanova i razvoj osnovnog školstva. Premda je bio slovačkog podrijetla vrlo snažno se odupirao uvođenju madžarskog jezika kao službenog u Hrvatskoj i zalagao se za uvođenje hrvatskog jezika u sve državne institucije. Nagodbu s Madžarima (1861.) smatrao je pogibeljnom za Hrvate. Smatrao je da bi unija s Austrijom mogla Hrvatskoj donijeti samostalnost.

Shvaćajući značaj gospodarstva za razvoj društva 1841. utemeljio je Gospodarsko društvo. Iz političkog života povlači se 1848. godine i nadalje obavlja samo crkvene poslove. Prvim zagrebačkim nadbiskupom postavljen je 1852., a godine 1856. imenovan je kardinalom.

Zagrebačka biskupija bila je od 1200. do 1852. g. podvrgnuta metropoliji u Kalosci. Veliku borbu za stvaranje zagrebačke nadbiskupije vodili su biskup Stjepan II u prvoj polovini XIII. st. i A. Mikulić u drugoj polovini XVII. stoljeća no to je uspio postići 1852. upravo biskup Haulik.